Opis
Prodaje se 6 krupnija semena.
Papaja (lat. Carica papaya) pripada familiji Caricaceae. Vodi poreklo iz tropskih oblasti Amerike, a prvi put je počela da se gaji u Meksiku.Stablo papaje je drvenasto i može rasti 5 – 10 m u visinu. Listovi su spiralno raspoređeni u na vrhu stabla povezani. Liske su velike, duge i do 50 – 70 cm. Na donjem delu stabla nema listova, jer se tu razvijaju plodovi.
Plod papaje je ovalnog oblika, sa glatkom zelenom ili žutom korom i jestiv je(kora i semena nisu jestivi). Dug je 15 – 45 cm, a širok 10 – 30 cm. Meso ploda je jarko narandžasto, meko i slatko, a ukus je između breskve i ananasa. Na jednom drvetu može biti i do 50 plodova,podsećaju na manje dinje.
Papaja u prirodi raste u tropskim oblastima, ali se može gajiti i kod nas, uz prilagođen način gajenja i prilagođene uslove, jer je papaja dosta zahtevna biljka.Kod nas se uglavnom gaje u dekorativne svrhe.
Korenov sistem papaje ne ide mnogo duboko u zemljište i uglavnom je u oraničnom sloju, pa zbog toga biljka ima veće zahteve u pogledu zalivanja. Kako je biljka tropskih područja, odgovara joj visok procenat vlažnosti, pa je preporučljivo svakodnevno je dobro zalivati
Papaja se koristi za pripremu voćnih salata i sokova. Kora se mora ukloniti, jer sadrži štetne materije. Papaja sadrži proteolitički enzim papain, koji se koristi za proizvodnju lekova za lečenje gastrointestinalnih poremećaja i resorpciju hematoma.Nutricionisti preporučuju papaju za ishranu, jer je bogata likopenom, vitaminom C, kao i mineralima važnim za ljudsko telo. Što je zrelija, to je veća koncentracija hranjivih materija.
Ne podnosi temperature koje su niže od 15 – 17°C, a optimalne temperature za njen rast su 22 – 28°C. Kao što joj ne odgovaraju niske temperature, tako loše podnosi i temperature koje su mnogo preko 28°C. Da bi dobro rasla mora se zaštititi od jakih naleta vetra, ali u isto vreme mora imati dovoljno sunčevog svetla. Slabo podnosi rast u senci.
Setva..
U prolece,semena se seju jedno po jedno na razmak oko 3-4 cm i dubini od 1 cm,nakon sejanja zaliti i prekriti providnom folijom posudu,saksiju.Seme klija oko 7-10 dana na 20-23 stepena,kada biljcice izniknu i narastu oko 10 cm(2-3 nedelje) mogu se presaditi u zasebne saksije(f-13). Za sejanje se koristi zemlja za saksijske biljke, a dobro je pomešati je sa malo peska. Biljka mora imati dobru drenažu, što se postiže posipanjem kamenčića ili lomljenim crepom na dnu saksije. Nakon izvesnog vremena(nakon mrazeva), saksije se mogu premestiti napolju, na sunčano mesto na terasi ili u dvorištu, ali bi trebalo izbegavati izlaganje jakom direktnom sunčevom svetlu, dok se biljke u potpunosti na razviju u drvo.Biljke stare oko 10 nedelja narastu oko 20 cm,i tada ih je potrebno presaditi u vece saksije ( f-25 +).
Bez obzira na to kakve uslove nege i održavanja pružimo biljci papaje, nema garancije da će biljka gajena u kućnim uslovima doneti plodove.Ali isto tako nije ni iskljucena mogucnost plodonosenje,za oko 3 god(potrebna je muska i zenska biljka).
Muški cvjetovi nose se u grozdovima na peteljkama dugim 90 cm; cvjetovi su ljevkasti, dugi oko 2,5 mm i bjelkasti, s 10 prašnika u grlu. Ženski cvjetovi su znatno veći, na vrlo kratkim peteljkama i često pojedinačni u pazušcima listova; imaju pet mesnatih latica koje su spojene prema bazi i veliku cilindričnu ili kuglasti gornji jajnik koji je okrunjen s pet lepezastih sjedećih stigmi.